Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembar, značajan je datum koji podsjeća na ZAVNOBiH, Skupštinu koja je 1943. godine donijela odluku da Bosna i Hercegovina bude zajednička i ravnopravna država svih njenih naroda. Ovaj datum simbolizuje borbu za suverenitet, zajedništvo i slobodu, vrijednosti koje su i danas ključne za očuvanje državnog identiteta. U kontekstu tih vrijednosti, pitanje obilježavanja Dana državnosti u džamijama postavlja se kao način očuvanja i promovisanja tih temelja u duhovnoj zajednici.

Treba li Dan državnosti organizirati u džamijama?
Džamije, odnosno islamski kulturni centri, posebno u sredinama gdje su Bošnjaci manjina, često nisu samo mjesta obavljanja vjerskih obreda, već i prostori koji služe širem društvenom i kulturnom značaju. U mnogim dijelovima svijeta, džamije su postale kulturni centri koji okupljaju ljude iz raznih sredina, omogućuju dijalog, razmjenu iskustava i pružaju različite usluge zajednici. Na primjer, u Sjevernoj Americi mnoge džamije funkcionišu kao centri kulture i obrazovanja, otvoreni za sve, bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost. Ovdje se ne radi samo o religiji, već o stvaranju prostora za zajedničke aktivnosti koje omogućuju razumijevanje i suradnju među različitim grupama. Ili, kako je bilo u mom iskustvu, u organizaciji međunarodnih koncerata klasične muzike i sevdaha, džamija i islamski kulturni centar su postali ključna mjesta za susrete i razmjenu mišljenja među ljudima različitih vjera i kultura. Takvi događaji ne samo da promoviraju kulturu, već također pružaju priliku za jačanje međusobnog poštovanja i izgradnju zajedničke budućnosti. Kroz ove aktivnosti, džamije su postale mjesto gdje su se susretali ne samo Bošnjaci, već i svi oni koji su željeli učestvovati u zajedničkim inicijativama, dokazujući da džamija nije samo mjesto za molitvu, već i za širenje kulturnih, obrazovnih i društvenih vrijednosti.

Simbolika ZAVNOBiH-a, koja je istaknula važnost ravnopravnosti i zajedničkog života različitih naroda u Bosni i Hercegovini, ima veliku vrijednost u današnjem kontekstu. Kroz obilježavanje Dana državnosti u džamijama, može se podsjetiti na ove vrijednosti i poslati jasnu poruku o značaju suvereniteta, multikulturalizma i međusobnog poštovanja. Džamije, kao institucije koje okupljaju zajednice, mogu biti prostor za dijalog o prošlim, sadašnjim i budućim izazovima, kao i za promicanje zajedničkog identiteta koji nadmašuje etničke i vjerske granice. Džamije također imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta zajednice, posebno u onim sredinama gdje su Bošnjaci manjina. U takvim sredinama, džamije nisu samo religijska središta, već postaju i oslonac za kulturno i društveno okupljanje. U situaciji kada politički lideri ne uspijevaju uvijek odgovoriti na potrebe svojih zajednica ili se čine nesposobni ili nepoželjni, Islamska zajednica i njene institucije pružaju stabilnost i povezanost s identitetom, vjerom i tradicijom.

Obilježavanje Dana državnosti u džamijama u tom kontekstu ne bi trebalo biti samo političko pitanje, već prilika da se istakne važnost zajedničkog života i poštovanja vrijednosti koje su temelj Bosnu i Hercegovinu. Hutbe, predavanja, prigodni programi i zajednička okupljanja u džamijama mogu poslužiti kao platforme za promicanje suvereniteta države, patriotskih vrijednosti i kulturnog identiteta. Ova praksa također može pomoći u jačanju svijesti o važnosti očuvanja Bosne i Hercegovine kao zemlje svih njenih naroda i građana.

Potrebno je naglasiti da imami, odnosno lideri islamskih kulturnih centara, osobito u zapadnim zemljama, moraju biti što fleksibilniji i otvoreniji za suradnju sa svima koji žele raditi na promoviranju Bosne i Hercegovine, kao i svih njenih građana, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Takvi centri ne bi trebali biti isključivi, već prostori u kojima se potiče dijalog, zajednički rad i uzajamno poštovanje.

Kulturna afirmacija Bosne i Hercegovine na globalnoj sceni
Nasi centri ne bi trebali imati rezervu ili odbojnost prema organiziranju internacionalnih kulturnih dešavanja u svojim prostorima. Naprotiv, takva dešavanja samo doprinose još boljoj afirmaciji Bosne i Hercegovine, osobito u sredinama gdje je takva afirmacija ključna. Dakle, u sredinama koje mogu pomoći Bosni i Hercegovini na globalnom nivou, uključujući i rješavanje teških političkih pitanja koja nas opterećuju.Islamski kulturni centri mogu igrati ključnu ulogu u promoviranju kulturnih vrijednosti i tradicije Bosne i Hercegovine, te biti aktivni sudionici u organizaciji međunarodnih koncerata klasične i duhovne muzike, promocijama knjiga, izložbama i drugim kulturnim aktivnostima. Ovi centri mogu biti mostovi između različitih zajednica i kultura, čime ne samo da promiču bosansku i hercegovačku kulturu, već i potiču međunarodnu suradnju i razumijevanje među narodima.Takvi projekti ne samo da jačaju identitet Bošnjaka i njihove kulturne baštine, već također pomažu u stvaranju prostora za izgradnju boljeg međusobnog razumijevanja i saradnje, čime doprinosimo širem društvenom napretku.Bosnu i Hercegovinu čine ljudi različitih vjera, narodnosti i kultura. Svaka od tih različitosti je doprinosila njenom oblikovanju, njenoj bogatoj i složenoj historiji. Iako živimo u vremenu dubokih podjela, danas ipak prepoznajemo tračak svjetlosti na kraju tunela. Taj tračak nije samo nada, već simbol zajedništva koje, i pored svih izazova, opstaje. Zajedništvo koje ne poznaje granice, niti političke podjele, već slavi onaj nevidljivi most koji nas sve povezuje – ljubav prema domovini, poštovanje različitosti i vjera u bolju budućnost.
Sretan Dan državnosti, naša jedina i jedina Bosno i Hercegovino! Danas slavimo tvoju prošlost, tvoje ljude i sve ono što nas čini ponosnima što pripadamo tebi. Tvoje postojanje, tvoji korijeni i tvoja budućnost – sve to je u našim rukama. I dok se suočavamo s izazovima, uvijek ćemo nositi sa sobom snagu tvoje tradicije, tvoje kulture i tvoje slobode.