Trump hoće Kanadu. Najprije da se malo propitamo iz hemije koja se naglo uvukla u politiku. Šta je potaša? Hemičari bi bez po muke odgovorili da je potaša mješavina nekoliko hemijskih jedinjenja kalijuma, sa najvećim udjelom kalijum karbonata, kalijum hidroksida i kalijum oksida i da se ovaj mineral koji se upotrebljava za proizvodnju sapuna, stakla, predmeta od keramike i kao i đubriva dobija paljivanjem uglja i drveta i prženjem stijena koje posjeduju veliku koncentraciju kalijuma. Ovo sve posjeduje Kanada o kojoj će biti riječi a epicentar zanimanja svjetske javnosti na koju je predsjednik Donald Trump, „bacio oko“. Ali prije toga da kažem da je Kanada s površinom od skoro 10 miliona km², druga površinski najveća država na svijetu, dakle veća je od SAD za 154.670 km². To je veličina Grčke i Sjeverne Makedonija zajedno. Kanada je parlamentarna demokratija i ustavna monarhija, u personalnoj je uniji sa britanskim monarhom Čarlsom III. Multikulturalna je država sa dva službena jezika: engleskim i francuskim. Jedna je od zemalja s najrazvijenijom privredom, kojoj osnovu čine velika prirodna bogatstva i trgovina, posebno sa SAD-om u sklopu NAFTA-e, te je članica G7 i NATO-a. I sada je američki predsjednik SAD „zinuo“ na svog sjevernog susjeda. Izabrani američki predsjednik Trump je na svojoj platformi Truth Social u završnici ove godine ponovno iznio ideju da Kanada postane 51. američka država, rekavši da bi "Kanađani puno uštedjeli na porezima i vojnoj zaštiti. Mislim da je to sjajna ideja. 51. država!!!" Kanađani su uglavnom odbili ovu ideju, ali je zabilježeno da bi, ipak, 13 % domaćeg stanovništva voljelo vidjeti Kanadu u unutar moćnog džina na jugu. Ovo je svakako izazvalo reakcije kandskih političara koji su prijedloge Trumpa doživjeli kao poniženje, čak i prijetnju. Ovo me samo podsjetilo na jedan događaj iz čehoslovačke historije iako gluho bilo nije isto. Pred II svjetski rat nakon što je pojeo Sudete Hitler pozvao predsjednika Čehoslovačke Emila Háhu i na tajnom noćnom sastanku u Berlinu 14.-15. 3. 1939. zaprijetili su mu Hitler i Göring ako ne preda Češku da će Luftwaffe istresti bombe na njegovu zemlju. Háha je potpisao i položio zakletvu pred fürerom u 1.30 h. Doživio je nakon toga srčani udar, a kasnije je postao najobičnija njemačka marioneta. Rekoh, ovo je samo podsjećanje na događaje iz prošlosti koji nemaju direktne veze sa Kanadom o kojoj pišem, ali svakako je dobra pouka moćnim liderima današnjice.

SAD najavljuje povećanje carina za 25%. Donald Trump je prvi put iznio ovu ideju o "51. državi" za vrijeme večere s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom krajem novembra prošle godine rekavši u šali da bi Kanada, ako preživi carine od 25 odsto koje će osakatiti njenu ekonomiju, mogla posati 51. američka država. Skoro nevjerovatno, ali to je ta osionost svjetskih lidera koji započinju ratove bez griže savjesti, jer jedostavno oni prosuđuju da je to potrebno njihovoj državi, a ja bih rekao njihovoj taštini. Tako je Vladimir Putin započeo rat agresijom na Ukrajinu, koji je danas postao svjetska prijetnja miru.

Kazao sam da su ovi Trumpovi „snovi“ izazvali reakciju odbijanja, najprije od Trudeaua, a kasnije od drugih članova vlade, kao npr Jonathan Wilkinson koji je odbacio Trumpove tvrdnje da SAD nije potrebno ništa iz Kanade upozoravajući na uzvratne trgovinske mjere iz Otawe. Amerikanci nemaju dostupnu alternativu kanadskoj sirovoj nafti, jer je američko crno zlato lagana slatka nafta, a kanadska je teška nafta za koje su na srednjem zapadu podignute rafinerije. Washington bi tada morao tražiti venecuelansku naftu, a to je politički neprihvatljiv momenat za Trumpa koji je izraziti protivnik predsjednika Nicolasa Madura, koji je ovih dana ponovo inauguriran u Caracasu. I sada da se vratim mineralu „potaši“ s početka naše priče, druga opcija bi bila Kina, a Trump zazire od Pekinga, dok bi uran mogao nabavljati u Rusiji, ali sa tom zemljom su Amerikanci u neobjavljenom ratu.

Ankete govore da su liberali Kanade ubjedljivo zaostali za Konzervativnom partijom. To, kao i američke pretenzije na ovu zemlju dijelom su uticale na odluku premijera Trudeaua da podnese ostavku na čelništvo Liberalne stranke. Priča o Kanadi kao 51. američkoj državi ostaje, međutim, samo u sferi snova ali koji će ostaviti trag na međudržavne odnose, jer su svakako poljuljale ponos Kanađana. Trebat će pregurati četiri naredne godine sa neugodnim stanarom Bijele kuće za kojeg se nikada ne zna šta mu može pati na pamet.