GRENLAND ISKUŠENJE ZAPADNOG SVIJETA

Kolumne

GRENLAND ISKUŠENJE ZAPADNOG SVIJETA

Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković

Objavljeno: 18. January 2025. 14:01:06

GRENLAND IZ SJENE: Ako ćemo biti pošteni malo ljudi zna gdje se nalazi Grenland (Greenland), a o tome kome pripada još manje. Ovo najveće ostrvo na svijetu došlo je tek nedavno pod lupu javnosti nakon izjave novog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je izjavio da želi kontrolu nad ovim arktičkim otokom. Nije isključio primjenu vojnog ili ekonomskog pritiska, uključujući i uvođenje carina Danskoj, u čijem sastavu se nalazi Grenland. Ali najprije da odgovorim da se Grenland geografski nalazi u Sjevernoj Americi, ali politički i povijesno je mnogo bliži Evropi. Ovaj otok koji je smješten pod ledom (81%) nalazi se između Atlantskog okeana na jugu, Arktički okean zapljuskuje sjever otoka a Baffinov zaljev i Kanada su na zapadu. Ako sad posmatramo površinu, Grenland (2,166.086 km2) je skoro četiri puta veći od Francuske i to je najveći otok i najveći teritorij koji nije nezavisan. Na Grenlandu se nalazi i najveći nacionalni park na svijetu. Skoro svi stanovnici, a njih ima svega 56.000 žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu. Još oko 2500. g.p.n.e. naselili su ga Eskimi. Grenland u X vijeku osvaja norveški Viking Erik Crveni 982. godine, a na njemu je već živjelo inuitsko stanovništvo. Nakon tri godine Erik Crveni ponovo se vraća na Grenland i tamo je osnovao koloniju. Norvežani skoro izumiru, ostaje eskimsko stanovništvo a za njima stižu Danci koji su u to vrijeme bili stanovnici zajedničke norveško-danske unije a kada se ona raspala 1814. bivši norveški posjedi Grenlanda, Island i Farski otoci, odlaze pod dansku krunu. Cijeli Grenland je potpao pod dansku upravu 1919. godine. Norvežani koji su bili nezadovoljni raspodjelom teritorija zauzeli su 1931. godine sjeveroistočni nenaseljeni dio Grenlanda i nazvali Zemlja Erika Crvenog, po njihovom sunarodniku koji je otkrio Grenland. Lahko su se Danci i Norvežani dogovorili pred Ligom naroda 1933. da ta teritorija neće pripasti nikome, pa je danas ovaj dio Ostrva najveći nacionalni park na svijetu koji se zove Sjeveroistočni Grenland. Drugi svjetski rat nije mogao mimoići ovu zemlju. Danska je bila pokorena od fašističke Njemačke. U toj situaciji trupe SAD su 1941. godine zauzele Grenland da bi spriječili eventualnu njemačku invaziju. Nakon rata, 1945. godine, otok je vraćen Danskoj, da bi kraljevska vlada u Københavnu donijela odluku o statusu Grenlanda koji od 1953. nije kolonija nego je postao dio Kraljevine Danske. Ipak, polahko, ova zemlja je krenula prema nezavisnosti. Svoj prvi ustav dobio je 1979. godine, a stanovnici nezadovoljni politikom Evropske ekonomske zajednice (sada EU) napuštaju je nakon referenduma 1985. godine. Na referendumu provedenom sredinom 2009. stanovnici Kalaallit Nunaat (lokalni naziv) su odlučili odvojiti se od Danske. Od toga dana su postali autonoman narod, a sve upućuje da su na dobrom putu da steknu nezavisnost.

TRUMP ŽELI GRENLAND: Eh, sada, u sve se umiješao američki predsjednik Donald Trump koji je opisao kontrolu nad ovim poluautonomnim danskim teritorijem, kao "apsolutnu nužnost". Danci ali ni Grenlanđani nisu rezolutno stali u odbranu nezavisnosti, nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nego su sjevernjački mirno odgovorili da su spremni razgovarati sa „gladnim“ Donaldom Trumpom. Niko ne kaže da bi grenlandski premijer Mute Egede išta mogao učiniti ili danaska premijerka Mette Frederiksen ali ako hoće poštovanje svijeta morali bi makar rječima izraziti protest protiv otvorene kolonijalne retorike Ujka Sama. Vidjećemo šta će biti kako će Trump i da li će odgovoriti uopće na spremnost Mutea da razgovara o stautusu Grenlanda. Mnogo je ovdje nepoznatih u jednačini u koju će se nužno uplesti NATO kojemu pripadaju i SAD i Kraljevina Danska. Moguće da je to nova kriza u Sjevernoatlantskom savezu u kojem Amerika namjerava imati znatno drugačiji stav prema rusko-ukrajinskom ratu, a to će opteretiti međusobne odnose do maksimuma. Ovo je bez sumnje veoma teška situacija za generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, koji u postojećim odnosima mora imati mnogo takta i mudrosti da uskladi različite vizije saveznika. Drugo, Rutte mora biti svjestan da „svađe“ unutar NATO-a nisu nikakva „epp“ za potencijalne članice alijanse, koji već ima dosta problema sa Mađarima očiglednim saveznicima Trumpa. Tu je i nadolazeći problem sa Slovacima, koje su Ukrajinci praktično isključili sa gasne konekcije iz Rusije. Premijeri Mađarske i Slovačke Orban i Fico su također prijatelji ruskog predsjednika Vladimira Putina, što odavno komplicira odnose unutar zapadne vojne alijanse. Uz sve to, već se najavljuje u Švajcarskoj susret Trumpa i Putina što svakako nije poželjno za Bruxelles, koji je dosada sto posto bio uključen u ratna zbivanja u Ukrajini na strani Kijeva.

VRH