U subotu, 28.juna 2025., u Cirihu je obiljeẓ̌ena tridesetogodiṣ̌njica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

Organizatori komemoracije su bili Matica BiH, NVO “Glas za Bosnu” i Mreža mladih CH.

Program je počeo okupljanjem prisutnih na Ciriṣ̌kom jezeru, da bi poslije intoniranja drẓ̌avne himne mirnom ṣ̌etnjom i noṣ̌enjem transparensta stigli na poznati Belvieplatz, ispred čuvene Ciriṣ̌ke opere i Bernhard theatra, gdje se održao centralni program komemoracije.



U foajeu je bila prilka da se pogleda izložba umjetničkih radova naṣ̌ih mladih umjetnika.
A ispred ulaza, na platou Bijeli niṣ̌an sa brojkom 8372 i fotografija uplakane majke su goverlie viṣ̌e od bilo kakvih riječi.


U ime organizatora prisutne je pozdravila Aida Kalamujić, potpredsjednica Matice BiH sa sjediṣ̌tem u Cirihu.

U prvom dijelu programa prisutnima su se obratili ṣ̌vicarski političari, dr. Gret Haller, bivṣ̌a predsjednica parlamenta i ombdusmen za ljudska prava u BiH u periodu 1996-2000.

Ispred grada Ciriha skupu se obratio gospodin Raphael Golta, a ispred parlamenta, državni zastupnik Fabian Molina.

Nauč̣ni dio o genocidu u Srebrenici, kao i posljedice agresije na cijelokupno bosanskohercegovačko druṣ̌tvo govorili su naučni radnici, koji su na terenu sa ljudima radili mnoge analize, posjećivali teren ili pak radili sa mlađim generacijama koje kroz familijarne drame nose traumu rata.


Izlaganja prof. dr. Borisa Previṣ̌ić, Nataṣ̌e Mitrović i dr. Dilyara Müller - Suleymanove sa naučnog aspekta uz empirijske činjenice su od izuzetno značaja za razumijevanje uzroka i planiranja genocida.


Govoreći o deset faza genocida, naglaṣ̌eno je da je posljedna faza minimiziranja i negiranja genocida, ṣ̌to se upravo pokuṣ̌ava uraditi.

Opṣ̌ti zaključak, naučno dokazane činjenice se moraju uvaẓ̌avati, na njima temeljiti pomirenje i graditi zajedničku budućnost.


Najemotivniji trenutak u toku programa bilo je svjedočenje preživjele žrtve genocida Elvedina Salihovića, u to vrijeme dvanaestogodiṣ̌njeg dječaka.

Godinama nije smogao snage da iskaẓ̌e svoje traume, ali ovog puta je ispričao priču, koju je moderator pročitao.

Elvedin se duboko naklonio publici, izrazivṣ̌i zahvalnost da se ne zaboravljaju srebreničke žrtve.

A da se genocid ne smije i neće zaboraviti, da na njega treba podsjećati dokaz su mladi naraṣ̌taji druge i treće generacije rođeni izvan domovine Bosne i Hercegovine.
I na ovom skupu se pokazalo da je naṣ̌oj omladini itekako stalo do svojih korijena, a uzeli su veliko učeṣ̌će u samoj organizaciji.


To se posebno vidjelo u Panel diskusiji, u kojoj je učestvovalo troje mladih aktivista, Meliha Alićuṣ̌ić, Kadira Mujkanović i Abdulsamed Brahović.

Kao generacija rođene u Ṣ̌vicarskoj a porijeklom iz BiH oni su veoma hrabro, argumentovano, bez bilo kakvih kompleksa, otvoreno i konkretno detektovali probleme i dali miṣ̌ljenja kako njihova generacija treba da gleda i aktivno učestvuje u kreiranju bolje budućnosti.
Poziv mladima da ne budu pasivni posmatrači, nego aktivni sudionici.

Uz veoma profesionalne muzičare i pomno birane numere, ova dvosatna manifestacija, u posebno lijepom ambijentu, odrađena je na dosta profesionalnim nivou.

Prisutni su zasigurno imali ṣ̌ta ponijeti sa ovog dostojanstvenog skupa, kojeg su veoma profesionalno moderirali Sabina Kalamujić i Adnan Jakupović.