Kolumne
NISU SE MOGLI BRANITI, ISTRIJEBLJENI SU
|
|
Autor: Dr. sc. Ibrahim Kajan
Objavljeno: 09. July 2025. 21:07:20
Baš tako kako sam zapisao u snu, desilo se: Sve je spaljeno, sve je živo poklano. Zderano i sprženo. Iskasapljeno i za zemljom sravnjeno.
To su riječi predgovora i pogovora neviđena srbočetničkog bijesa na muslimansko meso i bošnjačku kost. Ovo je samo podsjetnik: bol je prevelika da bi, strašna, stala u ovo majušno gnijezdo, u ovu knjižcu stihova, u ovu školjku molitvi za nevinim, malenim - djecom, njihovim majkama i očevima i sinovima, djedovima i unukama – hidaljada kompletnih porodica!
Kako je svijet bešćutan, i kako je jadan, i kako je opak, i kako je surov nad nemoćnim kao divlja zvijer pred plijenom bez ikakve zaštite!
To je svijet u kojem živimo.
Između korica ove knjižice prodiru jezivi krici i samrtni hropci mučenih: to je sad samo leksički materijal koji oponaša priče u stihovima - ovo su svemirske tužbalice za izgubljenim sestricama i izgubljenom braćom. Još uvijek ih, i nakon trideset godina, traže njihove majke. Još probiru nestajuće ruho posmrtno na tabutu, koščice i dijelovi lutajućih skeleta gdje su su ih satrapi pokušavali sakriti i od pravde zakloniti.
Bože moj Veliki, daj dam snage da pamtimo. Daj nam milosti da razum ne izgubimo.
Stradali su u istrebljenju naroda - neka se zna, drugi put u istom stoljeću, od iste ruke četnika, od istog noža - u razmaku od pola stoljeća. Stradavaju , jer se isti neprijatelj trudio da se njegov krvani rukopis 1941-1945. izbriše, da neusporedivi zločini koje je izvršio u onom razdoblju, nad tim istim svijetom - ne dopru do čitanki, do knjiga, do sudišta. Novi bošnjački naraštaji nisu ni saznali za njih! Zato su nove generacije – avaj! – morali ponoviti tragičnu sudbinu svojih roditelja i djedova!
Objavljujemo da pamte djeca i odrasli. Tko ne bude pamtio, taj doista neće imati budućnosti, toga će dočekati ista busija i isti zlotvor u njoj!
Samo je genocidna aždaha u okrugu Srebrenica progutala 8.382 osobe, po imenu i prezimenu izbrojane!
Pamti, gdje je prostor zaborava, tamo je prostor smrti!
Krivična djela genocida nad Bošnjacima-muslimanima, samo zbog toga što to jesu, nikada beće zastarjeti. Neće, kaže zakon - ako ih mi ne budemo iznovice zaboraviti. Pamti to čovječe! Pa i Svevišnji kaže da se sam pripremiš za tren kobi koji ti neprijatelj u potajici priprema!
U Zagrebu, 1. XI. 1992. / 23. VI. 2025.
To su riječi predgovora i pogovora neviđena srbočetničkog bijesa na muslimansko meso i bošnjačku kost. Ovo je samo podsjetnik: bol je prevelika da bi, strašna, stala u ovo majušno gnijezdo, u ovu knjižcu stihova, u ovu školjku molitvi za nevinim, malenim - djecom, njihovim majkama i očevima i sinovima, djedovima i unukama – hidaljada kompletnih porodica!
 Udruga mladih Bošnjaka i grada Rijeke - objavljuju: U subotu, 12. srpnja 2025. predviđena je javni izlazak pred publiku Zbornik stihova posvećen žrtvama Genocida u Srebrenici, pod naslovom Argentarium, Srebrenica 1995 - 2025. Izdavač je Udruga mladih Bošnjaka i prijatelja Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, Rijeka. Urednik i predgovor: dr. Ibrahim Kajan: Nisu se mogli braniti, istrebljeni su; Umjesto pogovora: dr. Haris Halilović, Korice: Ćazim Sarajlić, ciklus „Argentarium“ (detalj) Tehnička potpora: ShuraPubikacije, Rijeka, 2025. , Tisak: Ready2print, Rijeka Zbornik izlazi uz potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske |
Kako je svijet bešćutan, i kako je jadan, i kako je opak, i kako je surov nad nemoćnim kao divlja zvijer pred plijenom bez ikakve zaštite!
To je svijet u kojem živimo.
Između korica ove knjižice prodiru jezivi krici i samrtni hropci mučenih: to je sad samo leksički materijal koji oponaša priče u stihovima - ovo su svemirske tužbalice za izgubljenim sestricama i izgubljenom braćom. Još uvijek ih, i nakon trideset godina, traže njihove majke. Još probiru nestajuće ruho posmrtno na tabutu, koščice i dijelovi lutajućih skeleta gdje su su ih satrapi pokušavali sakriti i od pravde zakloniti.
Bože moj Veliki, daj dam snage da pamtimo. Daj nam milosti da razum ne izgubimo.
Stradali su u istrebljenju naroda - neka se zna, drugi put u istom stoljeću, od iste ruke četnika, od istog noža - u razmaku od pola stoljeća. Stradavaju , jer se isti neprijatelj trudio da se njegov krvani rukopis 1941-1945. izbriše, da neusporedivi zločini koje je izvršio u onom razdoblju, nad tim istim svijetom - ne dopru do čitanki, do knjiga, do sudišta. Novi bošnjački naraštaji nisu ni saznali za njih! Zato su nove generacije – avaj! – morali ponoviti tragičnu sudbinu svojih roditelja i djedova!
Objavljujemo da pamte djeca i odrasli. Tko ne bude pamtio, taj doista neće imati budućnosti, toga će dočekati ista busija i isti zlotvor u njoj!
Samo je genocidna aždaha u okrugu Srebrenica progutala 8.382 osobe, po imenu i prezimenu izbrojane!
Pamti, gdje je prostor zaborava, tamo je prostor smrti!
Krivična djela genocida nad Bošnjacima-muslimanima, samo zbog toga što to jesu, nikada beće zastarjeti. Neće, kaže zakon - ako ih mi ne budemo iznovice zaboraviti. Pamti to čovječe! Pa i Svevišnji kaže da se sam pripremiš za tren kobi koji ti neprijatelj u potajici priprema!
U Zagrebu, 1. XI. 1992. / 23. VI. 2025.
