U okviru XVIII Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2025“ i programa „Žubor Bihora i Kazivart-a“, u Petnjici je održana društveno-humoristička tribina na kojoj su predstavljene sadržajne i motivacione bliskosti sa Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, jer i jedan i drugi festival promovišu satirično stvaralaštvo, otvaraju aktuelna društvena pitanja, prizivaju najbolje i one koji to mogu biti. Oba festivala se uspijevaju održati zahvaljujući upornosti i entuzijazmu osnivača i organizatora, kao i podršci razumnih, čestitih ljudi, i ne prihavataju ničije tutorstvo. U namjeri da oslobođena misao zabavi i probudi uspavane između prošlosti i budućnosti, promovisane su knjige i sentence brojnih autora, s akcentom na zbornike aforizama Gluva dolina Velizara Radonjića i Polazeći od sebe Jasmina Ćorovića, koji je zapisao: Ubijeđen sam da ćemo preskočiti sve evropske zemlje – trideset godina hvatamo zalet! Aforizmi Ćorovića protkani su svakodnevicom u kojoj duboko i efektno zapaža suštinske devijacije i upozorava na njih. Iz opravdanih razlog anje stigao u Petnjicu ali su njegovi aforizmi toplo pozdravljeni od publike.
U program naslovljenom “Udavismo se u plitkoj pameti“, učesnici su brojnim citatima, poput: On kaže da ja danas živim bolje no ikad. Valjda on bolje zna, problematizovali odnos prema kulturi i manifestacijama koje imaju širi značaj.
- U metežno doba, koje decenijama vlada na našim prostorima, priča i smijeh ostaju kao jedini, i to prijeki lijek. Jer, davno je pjesnik poručio: tako ti je to u nas, glavu diže prazan klas – podsjetio je Dragan Mitov Đurović, osnivač i direktor Crnogorskog festivala humora, satire i karikature.

Dragan Mitov Đurović na tribini u Petnjici

- Zato, već dvije i po decenije, srećom bez društvene pomoći, Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, koji organizuje Kulturno-informativni centar ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada, pravimo otpor primitivizmu, koji je uzbičio, kako u politici, tako i u mnogim društvenim oblastima. To je borba sa vjetrenjačama i ljuta trava na ljutu ranu... Da smo na tom zadatku uspješni, potvrđuju uvijek puna sala danilovgradskog Centra za kulturu, brojne knjige koje smo štampali i, napokon, humoristički časopis „Žuč“, koji ponekad prati festivalske dane – naglasio je Đurović, uveseljavajući prisutnu publiku sjajnim aforizmima Radomira Rackovića, Luke Lagatora i drugih autora.
- Festival „Zavičajne staze“ je punoljetan i slobodan. Može da bira kojim putevima će dalje da brodi, saopštio je urednik programa Mirsad Rastoder i podsjetio:
- Rođen je u glavama sanjara 2007., a prohodao 2008. godine i to uz sa film „Moj zavičaj“, kao kulturno-turistička i razvojno-podsticajna manifestacija, sve do juna 2013., u organizaciji NVO Centra za seoski razvoj i Centra za kulturu Bihor. Tih godina, Bihorci su opet priželjkivali Opštinu. I ona je slučajno došla. Slučajno, ako zaboravimo trud, znanje, mudrost i nesebično pegalaštvo jednog broja ljudi, vizionara i entuzijasta, umjetika i zavičajnih patriota, ali i naših prijatelja. Zajedno smo budili i probudil nadu opstanaka na ovim prostorima. „Zavičajne staze“ to i dalje čine, a vi – razmislite.

Velizar Radonjic učesnik tribine u Petnjici

- Festival čuva duh i dušu Bihora, tematizuje različite segmente života i stvaralaštva i svemu daje karakter univerzalnosti – konstatuju naši gosti. „Bihorski Makondo inspiriše književne stvaraoce i umjetnike sa širih prostora, da Bihoru posvete umjetničku kreativnost, duboku misaonost i uzvišene imaginacije, od kojih čitavim regionom i dalje, Bihor žubori žuborom književne ljepote i umjetničkih vrijednosti“, citirao je Rastoder i nabrojao da je objavljeno: 13 zbornika odabranih priča, 4 izbora poezije, knjiga novela, dvije monografije i 5 brojeva časopisa „KazivArt“ .

Nije mi što nas žedne prevode preko vode, nego što nas koriste kao čamce
Knjiga Gluva dolina, VelizaraRadonjića, zbirka je satiričnih priča, aforizama i satiričnih pjesama. U dobrom dijelu, u knjizi su tekstovi nagrađivani na festivalima humora i satire, kao što su: „Nušićijada“ u Ivanjici, „Dani Vuka Bezarevića“ u Pljevljima, Festival crnogorskog humora i satire u Danilovgradu...
- Moja satira pogađa u čelo, među oči. Ne zabada prst u oko, jer nema smisla da nekome izbijem oko. Ja pokušavam da mu pomognem da otvori oči i da progleda - pojasnio je Radonjić i citirao uvodnu crticu iz svoje knjige:
Na početku bješe mrak.
Onda reče Bog: Neka bude svjetlost.
I bi svjetlost.
I opet reče Bog: Neka budu izbori.
I bjehu izbori. A mi smo glasali.
I nasta mrak.
- Sva nepočinstava na planeti, počela su onoga dana kada smo na izborima glasali umjesto da biramo, opominje Radonjić. – I nemojte se ljutiti ako vam se ne sviđa satira koju stvaram. Ni meni se ne sviđaju pojave koje su mi bile inspiracija za stvaranje satire. Satira i nastaje zbog toga da bi, na jedan malo drugačiji način, ukazala na naše slabosti, sa željom da popravimo svijet kako bi bio ljepše mjesto za život. Gluva dolina je jedna slojevita priča o Crnoj Gori, bolje reći slika savremene i svevremene Crne Gore, onakve kakvu je onaj koji umije da gleda, a uz to je dobronamjeran, vidi sa vrh Lovćena, jer – Ko na Lovćen ak’ imalo sjedi, više vidi no onaj iz Podgorice…
Iste večeri, Radonjić je poklonio svoju obimnu monografiju Hronika graditeljstva u Crnoj Gori biblioteci JU Centar za kulturu - Petnjica. Istoj ustanovi, knjige aforizama i satiričnih priča, poklonio je Dragan Mitov Đurović u ime Festivala crnogorskog humora, satire i karikature. Čitaoci u Petnjci, na poklon su dobili i primjerke zbornika priča „Žubor Bihora” i časopisa “KazivArt“, koji su publikovani uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.