Svijet prolazi kroz izuzetno složen, krhak i daleko opasniji period nego što možete zamisliti.

Predsjednik SAD-a Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se na samitu na Aljasci usred previranja i haosa u raznim dijelovima svijeta, posebno na Bliskom istoku i Kavkazu.

Nakon toga, drugi samit u Washingtonu, kojem su prisustvovali ukrajinski i sedam evropskih lidera, kao i predstavnici EU i NATO-a, svjedočio je i nastavlja se odvijati sa zanimljivim događajima.
Na samitu na Aljasci, Trump i Putin su međusobno pregovarali o ukrajinskoj krizi, zaobilazeći regionalne zemlje, posebno Ukrajinu i Evropu, i donoseći određene odluke koje su tajno držane od svjetske javnosti, potvrđujući tvrdnju da "svjetskom politikom upravljaju i vode moćni".

Na kraju, sa samita nije postignut nikakav dogovor, ali je zabilježen napredak. Međutim, niko osim njih samih ne zna šta je napredak.

Međutim, izjava američkog predsjednika Trumpa, prije sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima, da su ulazak Ukrajine u NATO i povratak Krima apsolutno van dnevnog reda u potencijalnom mirovnom sporazumu s Rusijom, razotkrila je tajne pregovore.

Izgleda da je Krim sada ruski, ali Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a.

Washington je bio samit uvjeravanja
Novi samit, koji je sazvao američki predsjednik Donald Trump u Washingtonu kako bi informirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegove evropske saveznike o rezultatima samita na Aljasci koji je održao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, u suštini je bio samit "uvjeravanja". Ovaj samit je zahtijevao "uvjeravanje" ne samo Zelenskog već i evropskih lidera, a taj zadatak je pao na Trumpa. Evropski lideri se protive povratku Krima Rusiji, također su zabrinuti zbog agresivne i ekspanzionističke politike Rusije i zahtijevaju preduzimanje trajnih mjera u tom pogledu. Iako je samit SAD-a i Rusije na Aljasci važan, samit održan u Bijeloj kući je daleko značajniji. To je zato što samit u Washingtonu ima poseban značaj za budućnost i sigurnost i Ukrajine i cijele Evrope.

Prije svega, treba razumjeti sljedeće činjenice:
Samit u Bijeloj kući još jednom je pokazao razilaženje između Trumpa, Zelenskog i evropskih lidera o tome kako i pod kojim uslovima treba okončati trogodišnji rat.

Trump želi da Zelenski prepusti određeni procenat okupiranih teritorija Rusiji, ali Zelenskom je to izuzetno teško prihvatiti.

Ne treba zaboraviti da su hiljade ukrajinskih vojnika poginule u ovom cilju od 2022. godine.

Nadalje, čini se vrlo malo vjerovatnim da će Zelenski biti otvoren za teritorijalne ustupke bez pristanka Rusije da se povuče iz Donjecke i Luganske regije i da pruži snažne sigurnosne garancije protiv obnovljene ruske agresije.

Različita očekivanja
Insistiranje kao prepreka miru
Nakon samita na Aljasci, predsjednik Trump je najavio da članstvo Ukrajine u NATO-u i Krim pod ruskom okupacijom neće biti na dnevnom redu.

Ukratko, i samit na Aljasci i u Washingtonu obilježile su razlike u mišljenjima i različita očekivanja.

Na samitu je Trump, dok je slijedio interese SAD-a kao zemlje, insistirao na prekidu vatre u Ukrajini kako bi osigurao vlastitu nominaciju za Nobelovu nagradu za mir kao "vođa koji je zaustavio ratove", dok je Putin nastojao održati svoje dobitke na terenu i ublažiti ekonomske sankcije.

Putin je također iznio svoje zahtjeve, poput prekida isporuka oružja Ukrajini od strane zapadnih zemalja predvođenih SAD-om.

Dok Zelenski pokušava izbjeći teritorijalne ustupke i insistira na snažnim sigurnosnim garancijama, evropski lideri su za to da se međunarodne granice ne mijenjaju silom.

Ukratko, kao i na Aljasci, na samitu u Washingtonu nema jednoglasne odluke, a očekivanja su velika. (yeniakit.com.tr )