Sa predsjednikom Stranke evropskog progresa (SEP) Duškom Markovićem, na moju inicijativu, razgovarao sam, o kulturi sjećanja i civilnim i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog perioda na teritoriji Crne Gore, koje su uglavnom stradale postupanjem pojedinaca i zbog, u tom trenutku, nedovoljno konsolidovanog pravnog sistema.

Zajednički je potvrđeno da je antifašističke vrijednosti potrebno na moderan i evropski način reaktualizovati, širiti ih u javnosti a posebno približiti mladima. Priznanje nevinih i civilnih žrtava rata i poratnog perioda ne predstavlja, na bilo koji način, odbacivanje narodnooslobodilačke borbe, njene, i danas, modernističke svijesti i brojnih konkretnih naprednih i emancipatorskih tekovina. Aktivan otpor, umjesto čekanja, doveo je do oslobođenja zemlje, razvoja, ravnopravnosti muškaraca i žena, pravilnog rješavanja nacionalnih pitanja i integrisan život svih naroda, vraćena je državnost i ravnopravnost Crne Gore, postavljeni čvrsti temelji za kvalitetne i uspješne odnose Crne Gore i Srbije.

Zajednički je ocijenjeno da racionalan i pravilan odnos prema svim mrtvima odnosno nevinim i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog perioda postepeno postaje prihvaćen od svih u društvu. Zato je od posebne važnosti taj proces držati zaštićenim od političkih manipulacija, zloupotreba i istorijskog revizionizma. Priznanje postojanja nevinih žrtava i humanistički odnos prema njihovim posmrtnim ostacima ne treba biti praćeno pokušajima veličanja nacionalističkih ideologija i zločinaca.

Konstatovano je da je šteta i propust što ovo pitanje nije ranije riješeno, posebno prvim postreferendumskim politikama, čime se moglo pomoći da se osnaže unutrašnje integracije i spriječe manifestacije određenih društvenih podjela. Zato je danas suštinski važan društveni dijalog koji može da vodi boljem međusobnom razumijevanju i da suzdrži, sve aktere, od jednostranih narativa i djelovanja. Proces evropskih integracija i iskreno prihvatanje principa i vrijednosti na kojima počiva Evropska unija ključni su i za razmatranje aktuelnih političkih pitanja koje polarizuju crnogorsko društvo i za prevladavanje tenzija oko kontraverznih pitanja iz prošlosti.

Zajednička je ocjena sagovornika da se prošlost, ako se ne želi ponavljanje ranijih grešaka, ne može prepustiti trenutnim ideologijama i današnjim potrebama stranačkih, vjerskih ili drugih elita. Kod razvijanja politika sjećanja obaveza je i današnjih i budućih generacija da izbjegavaju iskušenja ideologije, piše u saopćenju Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i zagovornik politika sjećanja.