Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović sastao se, u petak, 10. oktobra, sa aktivistom za ljudska prava Aleksandrom Sašom Zekovićem. Sastanak je bio posvećen stanju prakse ljudskih prava i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori.

Zeković je detaljno predstavio dosadašnje pozitivne napore institucija, vjerskih zajednica, nevladinih organizacija i pojedinaca usmjerene ka ponovnoj humanizaciji nevinih i civilnih žrtava ratova na prostoru Crne Gore. Ocijenjeno je da proces memorijalizacije žrtava mora biti oslobođen bilo kakvih manipulacija, negiranja ili zloupotreba koje podstiču nove podjele, te da se mora graditi na provjerljivim činjenicama i inkluzivnom dijalogu.

Potpredsjednik Pejović ukazao je da Crna Gora, kroz otvoren društveni razgovor i u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, može definisati pravedan odgovor na pitanja nevinih civilnih žrtava rata i poratnog perioda, koji će jačati društvenu koheziju, doprinositi prevazilaženju podjela i potvrditi privrženost ljudskim pravima. Sagovornici su iskazali saglasnost da svim temama i pitanjima koja ujedinjuju ili dijele građane treba pristupati sa posebnim senzibilitetom i odgovornošću, oslanjajući se na jasnu i razumnu javnu raspravu.

Polazeći od činjenica i istorijskog konteksta, istaknuta je važnost sagledavanja iskustava drugih zemalja, poput Slovenije i Španije, kao i praksi relevantnih međunarodnih organizacija, među kojima je i Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP). Kao cilj je definisan pravedan i dostojanstven odnos prema žrtvama vansudskih pogubljenja u Crnoj Gori, uz sprječavanje revizionizma i nametanja zamjenskih narativa o narodnooslobodilačkoj borbi, toku i ishodu Drugog svjetskog rata.

U tom smislu, potpredsjednik Pejović podržavao je, uz najširi društveni konsenzus, uspostavljanje sistemskog državnog pristupa ovom pitanju. To podrazumijeva utvrđivanje svih lokacija na kojima se nalaze prikrivene ili neobilježene grobnice, dostojnu sahranu žrtava, kao i obilježavanje jedinstvenim spomen-obilježjima sa odgovarajućim natpisom – kao civilizacijski i politički odgovor na kršenja ljudskih prava u prošlosti.

Zaključeno je da odgovoran odnos prema procesu suočavanja s prošlošću i promišljenim politikama sjećanja može doprinijeti smirivanju aktuelnih društvenih tenzija i usmjeravanju ukupne javnosti na razvoj i evropsku budućnost, objavio je službeni site Skupštine CG, skupstina.me.