Komentari
REISUL-ULEMA HUSEIN-EF. KAVAZOVIĆ: U TEŠKIM VREMENIMA LJUDI VJERE NE SMIJU BITI PASIVNI
|
|
Autor: MINA
Objavljeno: 17. October 2025. 13:10:40
SARAJEVO, 17. OKTOBAR 2025. (MINA) - Bosna i Hercegovina i Sarajevo, svojim historijskim značajem i snagom vjere u druge ljude, trebaju biti mjesto odakle se poziva na okončanje ratova te postizanje međusobnog razumijevanja – ocijenio je danas reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, obraćajući se na jednom od panela konferencije "Poziv na mir, okončanje ratova i poštivanje međunarodnog prava", koji se održava u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Kazao je da je svijetu i trenutku koji živimo danas jako potrebno naše sjećanja na Milostivog Boga, jer su "stravična stradanja nevinih u Gazi, Ukrajini, Sudanu i drugim stratištima poziv da se sjetimo Boga, Njegove upute i opomene kako bismo imali empatiju prema ljudima".
– U teškim vremenima ljudi vjere ne smiju biti "paralizovani", ne smiju se zatvoriti u sebe, oni moraju biti svjedoci, u ime Boga, za ono što je Istina i Pravda. Vjernici su vjernici jer ne gube nadu, jer se na Boga oslanjaju i jer vjeruju da će u konačnici dobro nadvladati zlo u nama i oko nas – poručio je reisul-ulema.
Zahvalio je i drugim liderima vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini na dolasku i odlučnosti da obnove jedinstvenu tačku nade za izlazak iz ulice mržnje i diskriminacije kojom nas, nažalost, često vode.
– Ovaj skup je prilika da obavežemo sebe i svoje zajednice na javno odbacivanje i osudu svih manifestacija antisemitizma, islamofobije, ksenofobije i drugih netrpeljivosti, kao i svakog oblika rasne, etničke, vjerske i nacionalne mržnje. Dužni smo sebi staviti u obavezu da nećemo nikada šutjeti kada se muškarci, žene i djeca ubijaju, muče, siluju, uzimaju kao taoci ili meta za uništenje zbog svog rasnog, etničkog, vjerskog ili nacionalnog identiteta. Nadalje, prilika je ovo da zajedno odbacimo i osudimo svako veličanje ili pokušaj rehabilitacije počinitelja takvih djela i veličanje ratnih zločina – dodao je reisul-ulema Kavazović.
Ne postoji drugi put osim puta nepokolebljive predanosti zaštiti života civila, istakao je reisul-ulema.
– Na nama je da podržimo pravo lidera iz naših zajednica da slobodno izraze svoje brige i viđenja sve dok to čine u atmosferi uzajamnog poštovanja i tolerancije. Takvo otvoreno izražavanje ključno je za poticanje razumijevanja i neće ometati naš trajni dijalog, već ga obogatiti, stvarajući temelje povjerenja i međusobnog poštovanja. Naša saradnja treba aktivno uključivati osiguranje vanjske podrške i intervencije kada je to potrebno, s glavnim ciljem zaštite nevinih i ranjivih usred sukoba, uključujući one koji su u toku, kao i buduće moguće sukobe – kazao je reisul-ulema.
Naglasio je da lekcije iz kriza dijaloga iz prethodnih godina obavezuju na održavanje kanala komunikacije, bez obzira na pritiske koje zbog toga možemo trpjeti.
– Empatija i uzajamno poštovanje ključni su u upravljanju i izgradnji trajnog mira. Tome smo u Islamskoj zajednici posvećeni i želimo naglasiti da vrata međureligijskog dijaloga moraju ostati otvorena, jer nam to ostavlja mogućnost da tražimo rješenja i kada se ne slažemo o svim pitanjima. Temelj našeg vjerovanja zasnovan je na Božijem zakonu različitosti koji je podario ljudskoj zajednici – istakao je reisul-ulema.
Na kraju je dodao da bi volio da iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine bude poslana poruka da će vjerski lideri u trenucima krize stajati zajedno, udružujući resurse, znanje i strategije.
– Naše zajedničke napore trebamo proširiti na upravljanje kriznim situacijama, očuvanje mira i rad na obnovi, osiguravajući čvrstu podršku i zaštitu naših zajednica. I danas, kada zlo ksenofobije, antisemitizma i antimuslimanske mržnje i islamofobije uzima zamaha u našem okruženju i širom Evrope i svijeta, valja nam obnoviti naš zavjet da ćemo i dalje biti dobre komšije i bdjeti jedni nad drugima, kao što smo to činili u prošlosti. Bosansko iskustvo i inicijativa iz Srebrenice, koju sam prije dvije godine potpisao s uvaženim profesorom Menachemom Rosensaftom, nam može biti inspiracija i putokaz – poručio je reisul-ulema.
Konferenciju "Poziv na mir, okončanje ratova i poštivanje međunarodnog prava" organizuju Savez civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC) i Religije za mir (RfP), u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Gradom Sarajevo i Međureligijskim vijećem u BiH, uz podršku Ureda rezidentne koordinatorice UN-a u BiH.
U okviru programa, niz tematskih sesija bavit će se ulogom vjere u izgradnji povjerenja, ključnim doprinosom žena i mladih u promoviranju mira te utjecajem civilnog društva na pokretanje transformativnih promjena kroz djelovanje na lokalnom nivou.
Nakon Gazi Husrev-begove biblioteke, konferencija će se nastaviti održavanjem panela u Bošnjačkom institutu, dok će završna ceremonija biti održana sutra u Vijećnici.
Kazao je da je svijetu i trenutku koji živimo danas jako potrebno naše sjećanja na Milostivog Boga, jer su "stravična stradanja nevinih u Gazi, Ukrajini, Sudanu i drugim stratištima poziv da se sjetimo Boga, Njegove upute i opomene kako bismo imali empatiju prema ljudima".
– U teškim vremenima ljudi vjere ne smiju biti "paralizovani", ne smiju se zatvoriti u sebe, oni moraju biti svjedoci, u ime Boga, za ono što je Istina i Pravda. Vjernici su vjernici jer ne gube nadu, jer se na Boga oslanjaju i jer vjeruju da će u konačnici dobro nadvladati zlo u nama i oko nas – poručio je reisul-ulema.
Zahvalio je i drugim liderima vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini na dolasku i odlučnosti da obnove jedinstvenu tačku nade za izlazak iz ulice mržnje i diskriminacije kojom nas, nažalost, često vode.
– Ovaj skup je prilika da obavežemo sebe i svoje zajednice na javno odbacivanje i osudu svih manifestacija antisemitizma, islamofobije, ksenofobije i drugih netrpeljivosti, kao i svakog oblika rasne, etničke, vjerske i nacionalne mržnje. Dužni smo sebi staviti u obavezu da nećemo nikada šutjeti kada se muškarci, žene i djeca ubijaju, muče, siluju, uzimaju kao taoci ili meta za uništenje zbog svog rasnog, etničkog, vjerskog ili nacionalnog identiteta. Nadalje, prilika je ovo da zajedno odbacimo i osudimo svako veličanje ili pokušaj rehabilitacije počinitelja takvih djela i veličanje ratnih zločina – dodao je reisul-ulema Kavazović.
Ne postoji drugi put osim puta nepokolebljive predanosti zaštiti života civila, istakao je reisul-ulema.
– Na nama je da podržimo pravo lidera iz naših zajednica da slobodno izraze svoje brige i viđenja sve dok to čine u atmosferi uzajamnog poštovanja i tolerancije. Takvo otvoreno izražavanje ključno je za poticanje razumijevanja i neće ometati naš trajni dijalog, već ga obogatiti, stvarajući temelje povjerenja i međusobnog poštovanja. Naša saradnja treba aktivno uključivati osiguranje vanjske podrške i intervencije kada je to potrebno, s glavnim ciljem zaštite nevinih i ranjivih usred sukoba, uključujući one koji su u toku, kao i buduće moguće sukobe – kazao je reisul-ulema.
Naglasio je da lekcije iz kriza dijaloga iz prethodnih godina obavezuju na održavanje kanala komunikacije, bez obzira na pritiske koje zbog toga možemo trpjeti.
– Empatija i uzajamno poštovanje ključni su u upravljanju i izgradnji trajnog mira. Tome smo u Islamskoj zajednici posvećeni i želimo naglasiti da vrata međureligijskog dijaloga moraju ostati otvorena, jer nam to ostavlja mogućnost da tražimo rješenja i kada se ne slažemo o svim pitanjima. Temelj našeg vjerovanja zasnovan je na Božijem zakonu različitosti koji je podario ljudskoj zajednici – istakao je reisul-ulema.
Na kraju je dodao da bi volio da iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine bude poslana poruka da će vjerski lideri u trenucima krize stajati zajedno, udružujući resurse, znanje i strategije.
– Naše zajedničke napore trebamo proširiti na upravljanje kriznim situacijama, očuvanje mira i rad na obnovi, osiguravajući čvrstu podršku i zaštitu naših zajednica. I danas, kada zlo ksenofobije, antisemitizma i antimuslimanske mržnje i islamofobije uzima zamaha u našem okruženju i širom Evrope i svijeta, valja nam obnoviti naš zavjet da ćemo i dalje biti dobre komšije i bdjeti jedni nad drugima, kao što smo to činili u prošlosti. Bosansko iskustvo i inicijativa iz Srebrenice, koju sam prije dvije godine potpisao s uvaženim profesorom Menachemom Rosensaftom, nam može biti inspiracija i putokaz – poručio je reisul-ulema.
Konferenciju "Poziv na mir, okončanje ratova i poštivanje međunarodnog prava" organizuju Savez civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC) i Religije za mir (RfP), u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Gradom Sarajevo i Međureligijskim vijećem u BiH, uz podršku Ureda rezidentne koordinatorice UN-a u BiH.
U okviru programa, niz tematskih sesija bavit će se ulogom vjere u izgradnji povjerenja, ključnim doprinosom žena i mladih u promoviranju mira te utjecajem civilnog društva na pokretanje transformativnih promjena kroz djelovanje na lokalnom nivou.
Nakon Gazi Husrev-begove biblioteke, konferencija će se nastaviti održavanjem panela u Bošnjačkom institutu, dok će završna ceremonija biti održana sutra u Vijećnici.
