Objavljivanje antologije „Novi milenij – bošnjačka poezija 2000–2025“ nesumnjivo predstavlja jedan od najvažnijih događaja za bošnjačku kulturu u posljednje vrijeme. Ova monumentalna i bogato opremljena knjiga od 700 stranica, autora književnika Almira Zalihića, ne donosi samo izbor najrelevantnijih pjesnika i poetika našeg doba, nego i mapu duhovnog, estetskog i identitetskog horizonta koji se proteže od egzistencijalne traume do metafizičkog smirenja.
Iako je objavljena u Zagrebu, antologija pokazuje do koje mjere je bošnjačka književnost razvedena, a opet uspijeva zadržati svoj duhovni centar i središte u Bosni i Hercegovini.
U predgovoru antologije, ovih dana izašloj u ediciji „Behar“, koju izdaje Biblioteka Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, a pod uredništvom Filipa Mursela Begovića i Mahira Sokolije, ističe se da savremeno bošnjačko pjesništvo ne proizlazi iz vanjskog opisa nego iz unutarnjeg iskustva vremena. Ratna memorija, poratna tjeskoba i duhovna obnova prelamaju se u jeziku koji je istodobno racionalan i emotivan, prožet sufijskom tradicijom i modernim senzibilitetom. U tom prostoru poezija postaje način preživljavanja i svjedočenja, ali i prostor estetskog iskupljenja i samospoznaje.
Antologija obuhvaća pjesnike koji su obilježili bošnjačku književnost od kraja 20. stoljeća do danas – od generacije koja je preživjela rat i razorenu domovinu, do nove, digitalne generacije koja pjesničkim jezikom traži most između pamćenja i budućnosti. Svaki autor uvršten u ovu zbirku nosi vlastiti poetski mikrokozmos, ali svi zajedno tvore kolektivnu sliku naroda koji, unatoč historijskim lomovima, iznova pronalazi riječ, smisao i vjeru u ljepotu.
Antologija je opisana kao „povijesni dokument bošnjačkog duha“, kao „spomenik riječima koje su preživjele sve oblike poniženja“ i kao „molitva u stihu koja povezuje horizont i dubinu, prošlost i sutra“. Ova knjiga, dakle, nije samo antologijski izbor autora koji je u ovom poslu od ranije kvalitativno potvrđen i koji uporno kao književni kritičar prati recentna izdanja – ona je most između generacija i svjetova, između Bosne, Sandžaka, Hrvatske i dijaspore.
U antologiji bošnjačke poezije zastupljeno je više od devedeset pjesnika iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Hrvatske, Kosova i šireg bošnjačkog kulturnog prostora u dijaspori:
Alija Džogović, Izet Sarajlić, Alija Kebo, Husein Bašić, Bisera Alikadić, Muhamed Elezović, Ismet Rebronja, Kemal Mahmutefendić, Ferid Muhić, Abdulah Sidran, Ibrahim Hadžić, Ibrahim Kajan, Rasim Ćelahmetović, Fehim Kajević, Melika Salihbeg Bosnawi, Meho Baraković, Rapko Orman, Redžep Nurović, Džemaludin Alić, Mujo Musagić, Enes Kišević, Irfan Horozović, Tahir Mujičić, Nenad Tanović, Admiral Mahić, Husein Dervišević, Alija H. Dubočanin, Jasna Šamić, Munib Delalić, Šefik Daupović Fiko, Safet Hadrović Vrbički, Ajnuša Horozović, Sinan Gudžević, Amir Talić, Sead Begović, Hazim Akmadžić, Sadik Idrizi, Husein Hasković, Refik Ličina, Hadžem Hajdarević, Šaban Šarenkapić, Fadila Nura Haver, Ferida Duraković, Džemaludin Latić, Nedžad Ibrahimović, Faiz Softić, Hodo Katal, Mensur Ćatić, Semezdin Mehmedinović, Zilhad Ključanin, Kemal Mujičić Artnam, Almir Zalihić, Seida Beganović, Nedžad Maksumić, Selim Arnaut, Mustafa Širbić, Amir Brka, Damir Uzunović, Enes Dazdarević, Adin Ljuca, Ahmed Burić, Mustafa Balje, Saladin Dino Burdžović, Omer Ć. Ibrahimagić, Dijan Kalač, Emir Šaković, Ervin Jahić, Faruk Šehić, Senadin Musabegović, Zehnija Bulić, Mehmed Đedović, Asmir Kujović, Elvedin Nezirović, Šejla Šehabović, Enes Halilović, Mehmed Begić, Enver Muratović, Adisa Bašić, Ajla Terzić, Adnan Žetica, Dijala Hasanbegović, Almir Kolar, Nadija Rebronja, Dina Murić, Ilhan Pačariz, Naida Mujkić, Melida Travančić, Almin Kaplan, Dinko Kreho, Ernad Osmić, Safer Grbić, Nermin Šehić, Ernad Dedović, Ahmet Kurto.