Nedavmi intervju njemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa FAZ-u izavao je zabrinitost bezbrižnog dijela Evrope. U sjeni rata u Ukrajini i rastuće geopolitičke napetosti Pistoriusu je postavio ambiciozne ciljeve: jačanje evropskih, a posebno njemačkih odbrambenih kapaciteta. On smatra da je prioritet povećanje vojnog osposobljavanja, infrastrukture i modernih sredstava, uključujući dronove. Postavlja se pitanje: kakvi su planovi Bundeswehra do 2030. godine, i kako se u to uklapaju planovi Poljske i baltičkih zemalja — Litvanije, Letonije i Estonije?

U Njemačkoj je plan na jačanju snaga i regrutacija
Bundeswehr trenutno broji oko 180.000 aktivnih vojnika, ali Boris Pistorius zagovara snažno proširenje. Prema njegovim izjavama, cilj je popeti se na 230.000 vojnika, kako bi Njemačka odgovorila na nove NATO-kapacitetne zahtjeve. Najavljeno je i jačanje rezervnog sastava – do 200.000 rezervista prema određenim izvorima. Pistorius govori i o uvođenju modela dobrovoljnog vojnog roka, inspirisanog švedskim modelom. Treba napomenuti da ovaj rast nije samo brojčani. Njemačka želi obnoviti vojnu infrastrukturu, kasarne, logistiku i treniranje vojnika.
Njemačko Ministarstvo odbrane konkretno planira modernizaciju i nabavku Leoparda 2A8 Planirano je da se nabavi do 2030. 105 komada Leopard 2A8 tenkova, s tim što će dio tih tenkova bit će raspoređen u brigadu Bundeswehra koja se uspostavlja u Litvaniji kao stalna NATO jedinica. Njemačka je naručila sisteme mobilne protuzračne odbrane Skyranger 30. Planirana je nabavka borbenih aviona F-35 i helikoptera Chinook. Nijemci naglašavaju važnost dronova u budućem ratu – kako izviđačkih, tako i potencijalno naoružanih. Prema izvještajima Defence Industry Europe, Njemačka razmišlja o nabavci čak do 1.000 novih borbenih vozila Leopard 2A8 ili Leopard 2AX (nazivan Leopard 3) u narednim godinama (tokom 2030. godine). Ali, prema Pistoriusu svi planovi nisu garancija, posebno nedostaci u opremi i finansiranju.

Poljska – ambicije postati vojna sila u Evropi
Poljska je jedna od najaktivnijih evropskih država kada je riječ o modernizaciji vojske. Poljaci planiraju povećati odbrambena izdvajanja na 5 % BDP-a do 2026.godine. Poljska je naručila 180 K2 Black Panther tenkova iz Južne Koreje. Uz to, uvozi američke Abrams tenkove (M1A1 FEP, M1A2 SEPv3) u velikom broju. Leopard 2 tenkovi (u moderniziranim varijantama Leopard 2PL) su dio dugoročnog planiranja. Također, Poljska radi na modernizaciji sistema protivvazdušne odbrane. Uključeni su projekti poput Patriot sistema i CAMM-ER Narew sistema. Što se tiče strateške infrastrukture treba reći da je Poljska pokrenula program „East Shield“ ‒ liniju odbrane duž istočne granice (s Bjelorusijom i ruskim Kalinjingradom) koja uključuje infrastrukturu, izviđačke sisteme, komunikaciju, skladišta i anti-dron mjere. Prema nekim izvještajima planira se da se broj aktivnih pripadnika poveća značajno – neki planovi predviđaju rast do 300.000 vojnika do 2030-ih. Pri tom treba znati da Poljska razvija sopstvenu odbrambenu industriju: pojačava proizvodnju municije i oklopnih vozila. Ova zemlje sebe jasno vidi kao ključnog dijela evropskog kolektivnog sistema odbrane, ne samo kao kupca, već i kao proizvođača.

Baltičke zemlje – Litvanija, Latvija i Estonija
Što se tiče baltičkih država, s obzirom na blizinu Rusije i stratešku ulogu u NATO-ovoj istočnoj odbrani, i one intenzivno jačaju svoje snage. Prema Defense News-u Litvanija namjerava povećati budžet odbrane na 5–6 % BDP-a u periodu 2026–2030. Nabavlja Leopard 2A8 tenkove i pješačke borbene vozila (IFV) CV90. Isti izvor kaže da je fokus na visokoj tehnologiji ‒ jačanje pješačke divizije, zračne odbrane i naoružane tehnike da ispuni ciljeve strateške spremnosti. Estonija mnogo ulaže u protuzračnu odbranu. U saradnji s Latvijom Kupila je IRIS-T SLM baterije za zračno-zemaljsku odbranu. Kupila je i modernu artiljeriju: naručuje francuske CAESAR haubice. Razvija sisteme protiv-dron obrane i koristi prenosne sisteme Piorun (protuzračne rakete).
Što se tiče Latvije veliki dio ulaganja usmjeren je na vazdušnu odbranu. Kupila je helikoptere. Ova zemlja je najavila kupovinu lakih helikoptera MD530F za misije podrške, obuke i bliske podrške. U saradnji sa Estonijom – investirala je u IRIS-T SLM, baterije za zračno-zemaljsku odbranu.
Nakon ovoga šta reći? Da li je ovo posljednje evropsko ljeto u miru?
Ne može se sa sigurnošću reći da je ovo „posljednje mirno ljeto“, ali trendovi su jasni: evropske države podižu vojne kapacitete, planiraju dugoročne investicije u opremu i ljudstvo, te jačaju kolektivnu odbranu preko NATO-a. Čini se da se Evropa kreće ka „novom normalnom“ ‒ većem vojnom angažmanu, modernizaciji i kolektivnoj obrambenoj spremnosti. Pistorius od kojeg smo počeli ovu priču o posljednjem evropskom ljetu svojim planovima simbolizira tu promjenu, ali izazovi su veliki: regrutacija, finansiranje, industrijska sposobnost. Poljska i baltičke države se ne oslanjaju samo na Njemačku, nego aktivno jačaju sopstvene vojske i strateške kapacitete. Budućnost evropske odbrane do 2030. izgledá daleko ambicioznija nego što je bila decenijama.