U sarajevskoj Gradskoj vijećnici otvorena je izložba fotografija „Naša kuća“, autora Agdala Nuhanovića. Izložba je nastala povodom obilježavanja 80 godina javnog medijskog servisa Bosne i Hercegovine i predstavlja svojevrsnu posvetu zgradi RTV doma, u kojoj djeluje i iz koje program emituje Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT).

Na fotografijama velikog formata Nuhanović otkriva unutrašnjost zdanja koje Sarajlije nazivaju „Sivi dom“, donoseći dokumentarno-umjetnički uvid u prostore koji su javnosti uglavnom nedostupni. Od kotlovnice i arhivskih prostorija, preko gluhe sobe, do impresivnih televizijskih studija, publika ima priliku vidjeti RTV dom iznutra kao nikada do sada. Ili, riječima prof. dr. Maje Žmukić iz recenzije izložbe: „Nuhanović ulazi u narativ institucije koja je istovremeno i dom i arhiv, svjedočanstvo o kontinuitetu generacija koje su odrastale uz javnu riječ. U dom svih nas.“


Na press konferenciji, upriličenoj uoči samog otvaranja izložbe, prisutnima se u ime BHRT-a obratila direktorica BHT-a Neda Tadić, istaknuvši da je „naša kuća, čijih osamdeset godina postojanja obilježavamo, trenutno u veoma lošem stanju“. „Zbog nemara vlasti i nedostatka političke volje, naša kuća pati – pate krovovi, zidovi, studiji, ali i svi ljudi koji u njoj i dalje rade u interesu svakog stanovnika ove zemlje“, naglasila je Tadić.

Autor izložbe Agdal Nuhanović u svom kratkom obraćanju istakao je da je tokom dva mjeseca istraživanja, snimanja i rada na fotografijama dominantan osjećaj bila empatija. „Bez empatije i, u ovom slučaju, umjetnosti, nema napretka – ni u ličnom, ni u društvenom razvoju“, rekao je Nuhanović, poželjevši BHRT-u bolje uslove za rad, jer, kako je naveo, „situacija nije bajna“.


Historičar Nihad Kreševljaković podsjetio je prisutne na historijat Radiotelevizije Bosne i Hercegovine kao medija koji je decenijama gradio društvo i oblikovao generacije. Posebno je izdvojio šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća, kada je sazrela svijest da Bosna i Hercegovina treba i zaslužuje vlastiti javni medijski servis. „Nakon toga slijedi veliki uspon, zasnovan na izuzetno visokim profesionalnim standardima u svim segmentima radija i televizije“, kazao je Kreševljaković, prisjećajući se vremena kada su od stotina prijavljenih kandidata tek dvoje ili troje dobijali posao, a potom godinama učili od iskusnih profesionalaca prije samostalnog rada. Rezultat takvog pristupa, kako je naveo, bila je činjenica da je bh. radiotelevizija osamdesetih godina osvajala više nagrada od svih ostalih javnih servisa u bivšoj Jugoslaviji zajedno.


Kreševljaković je istakao i da je RTV Sarajevo, a kasnije BHRT, već od sedamdesetih godina postala identitarna institucija Bosne i Hercegovine, zbog čega se danas, smatra, i nalazi u teškoj poziciji. „Kao što stećci stoljećima stoje kao odraz nas samih na ovom prostoru, tako i ovaj brutalistički mastodont, iako se u njega od 1984. godine gotovo nije ulagalo, i dalje stoji i, kako vidimo na Agdalovim fotografijama, izgleda apsolutno moćno“, rekao je Kreševljaković, zaključivši da je BHRT nezamjenjiv kao čuvar identiteta i javnog interesa, posebno u vremenu dominacije često površnih i komercijalnih medijskih sadržaja.

Izložba fotografija „Naša kuća“ biće dostupna za javnost u Gradskoj vijećnici Sarajevo do 18. januara.