IGK je i ove godine poslao prijedlog svim nivoima vlasti u BiH da se 9. januar proglasi danom žalosti. Ovo je treća godina zaredom da IGK dostavlja svoj prijedlog imajući u vidu kontinuitet antiustavnog, antibosanskog, antidržavnog i anticivilizacijskog djelovanja u entitetu RS.

IGK u tekstu prijedloga između ostalog navodi:

9. januar je uvreda za žrtve, međunarodni poredak i međunarodnu pravdu. 9. januar predstavlja popularizaciju genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, silovanja, etničkog čiščenja i mućenja u logorima smrti. Projektantima i izvođačima ove politike na Haškom tribunalu, nacionalnim sudovima država i sudovima u BiH izrečeno je preko hiljadu godina zatvorske kazne. Samo za genocid i druge zločine u Srebrenici do sada su osuđene desetine nalogodavaca i počinilaca na više od 550 godina zatvora.

Presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) su utvrđena dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH.

Realizacija UZP-a započela 9. januara 1992. proglašenjem "države srpskog naroda" u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.

Presudama MKSJ-a je potvrđen međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriji BiH protivno međunarodno priznatoj državi BiH. Utvrđena su teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica UZP-ova.

Prema presudama MKSJ-a, prvi zločinački plan, koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut je od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih saradnika i pomagača u BiH, predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni. Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je UZP sa političkim rukovodstvom Srba u BiH. Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i učestvovanje u UZP-u kao obliku pojedinačne krivične odgovornosti.

Svi građani BiH su 9. januara 1992. godine, bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizuje najmračnija sjećanja žrtava. Naslijeđe 9. januara vidljivo je djelovanjem sudova i institucija UN i EU, koji su formirali MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu.

Svojim odlukama i rezolucijama na federalnim nivou i na nivou pokrajina, teritorija i gradova Kanada jasno naglašava obim zločina i odgovornost za zločine u BiH. Rezolucija UN-a o Srebrenici, čiji jedan od sponzora je Kanada, predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja Kanade i međunarodne zajednice.

Vlada Kanade najoštrije osuđuje obilježavanje 9. januara i traži sprovođenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je utvrdio da Zakon o praznicima entiteta RS nije u skladu sa Ustavom BiH i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Proglašenjem 9. januara danom žalosti odali bismo počast žrtvama zločina u BiH i poslali jasnu poruku da nećemo tolerisati
historijski revizionizam, glorifikaciju zločinaca, negiranje genocida i negiranje presuda međunarodnih i domaćih sudova, piše u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada {IGK}.