Piše: Ibrahim Osmanbašić

Saradnja matice i iseljeništva
Kroz historiju smo svjedoci da mnogi bitni događaji prođu bez posebne pažnje javnosti, a kasnije se ispostavi da su oni bili od ključne važnosti da bi u budućnosti došlo do promjene stanja u stvarnosti. Mnogi Bosanci i Hercegovci, u domovini i iseljeništvu, vjeruju da aktiviranje dr. Mirsada Hadžikadića u protekloj godini na domaćoj političkoj sceni je događaj od izuzetne važnosti za našu državu. Ta važnost se ne ogleda isključivo u osvajanju nevjerovatnih oko 60.000 glasova na proteklim izborima za člana Predsjedništva BiH, što je oko 10% glasačkog tijela, već u nizu drugih činjenica koje se vezuju za ljudske i profesionalne osobine prof. Hadžikadića, a koji se svrstava u grupu najuspješnijih i najpriznatijih naših ljudi u svijetu.

Stoga se politički angažman prof. Hadžikadića i osnivanje političke organizacije „Platforma za progres“ može smatrati prvorazrednim događajem u BiH u 2018. godini. Do sada formiranje ni jedne političke organizacije nije rađeno uz pridavanje značaja našem iseljeništvu kao što je to bio slučaj u osnivanju „Platforme za progres“, gdje su registrovani članovi – ISKRE – imali mogućnost da putem interneta prate, učestvuju i glasaju na Osnivačkoj skupštini. Svoje pravo da elektronskim putem glasaju iskoristilo je 249 iskri iz cijelog svijeta, čime je napravljen značajan iskorak u otvaranju političkih organizacija prema našem iseljeništvu, a čime se budi nada da će „Platforma za progres“ biti most koji će uz obostrano zadovoljstvo povezivati maticu i iseljeništvo u sferi politike. Mada u BiH djeluje veoma veliki broj političkih stranaka, a što je nesrazmjerno broju stanovnika, ni jedna stranka nije uspjela da stekne značajno povjerenje naših građana koji žive u drugim zemljama i oni su duboko isfrustrirani zbog kontinuirane marginalizacije u tom pogledu. Zbog toga je podignut veliki zid nepovjerenja između naših građana u domovini i iseljeništvu, te uopće nije jednostavno zadobiti povjerenje koje je značajno narušeno nesavjesnim, nestručnim i nedobronamjernim odnosom koji je karakterizirao odnos predstavnika političkih stranaka prema našim građanima van domovine.
Ono što je najvažnije, zaživljavanje projekta „Platforma za progres“ probudila je nadu kod građana Bosne i Hercegovine – podjednako i u domovini i u iseljeništvu – što je nezabilježen slučaj na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Nakon velikog stepena nepovjerenja glasača prema političkim strankama i političarima – apstinira oko 50% birača u BiH i glasanjem samo malog broja birača van domovine – u pomračenoj atmosferi pojavila se osoba koja odašilje svjetlo nade, a što je u relativno kratkom vremenu oblikovano u politički projekat na čijem zaživljavaju su pokrenute aktivosti.

Izgradnja infrastrukture
Primarni fokus Platforme tokom 2019. godine treba da je usmjeren ka izgradnji infrastrukture, a u čemu će se ogledati organizacioni kapacitet i efikasnost u realizaciji zacrtanih ciljeva. Kroz konsolidaciju nove političke ideje, a koja nije opterećena hipotekama iz prošlosti, Platforma ima jedinstvenu priiku da afirmiše drugačiji pristup političkom organizovanju i djelovanju u Bosni i Hercegovini. Otvaranjem prema mlađim potencijalima Platforma ima šansu da animira najprogresivniji sloj društva, gdje su locirane kreativne snage koje uz adekvatno vođenje kroz turbolentne društveno-političke odnose u dugoročnom kontekstu mogu polučiti pozitivne rezultate u kompletnom bh. društvu. Na tom putu je niz izazova na koje je neophodno dati kreativne odgovore – u uslovima sa ograničenim mogućnostima, resursima i zadatim vremenskim okvirom. Obzirom na stanje u bh. društvu gdje je prisutna etička erozija i neodgovornost za preuzete obaveze, kao i da je građanska svijest za društvenu odgovornost na niskom nivou, konsolidacija političkih lokalnih organizacija je vrlo zahtjevan zadatak koji nije lako i jednostavno uspješno obaviti.



Također, organizovanje i koordinirano djelovanje intelektualnih potencijala veoma je zahtjevno ostvariti u praksi jer je niz aktuelnih faktora koji otežavaju funkcionisanje na nivou koji podrazumijeva afirmaciju struke u općedruštvenom kontekstu i na etičkim osnovama – a što je jedna od ključnih karika da bi političko djelovanje preferiralo i produciralo kvalitet.
Tokom angažmana na izgradnji funkcionalne infrastrukture Platforma će ispoljiti svoj unutrašnji, ideološki i vizionarski kvantum u pogledu svih elemenata za efikasno političko organizovanje, ali temeljni izazov bit će odnos prema ljudskom faktoru koji zauzima centralno mjesto u političkoj organizaciji. Dakle, odnos organizacije prema članstvu, funkcionerima i građanima – u zemlji i iseljeništvu – determinirat će profil Platforme u kadrovskom, a time i programskom kontekstu, tako da će javnosti biti jasan odnos organizacije/političkog pokreta prema oblicima i formama manifestacije ljudskog faktora, kako u sklopu samog pokreta, tako i u društvenom kontekstu. Očekuju se inovacije i znatno šira programska ponuda, precizna definicija principa i kriterija praktičnog djelovanja, kao i transparentan rad od Platforme, čime bi se otvorila mogućnost masovnijeg angažmana građana – u domovini i iseljeništvu – a koji žele da se uključe u političko djelovanje i daju lični doprinos promjenama na reformskom putu Bosne i Hercegovine.
Obzirom da su političke stranke u BiH uglavnom zatvorene za bilo kakve progresivne ideje, a naročito u pogledu angažovanja mladih i sposobnih kadrova, od Platforme se očekuje značajnije otvaranje prema članstvu i dobronamjernim građanima, te dizanje komunikacije na veći nivo na relaciji baza – rukovodstvo, kao i veći stupanj odgovornosti prema preuzetim obavezama. Etika je fundament u harmonizaciji međuljudskih odnosa – a što je u značajnoj mjeri devalvirano u BiH – međutim, praksa pokazuje da je to osnovni razlog za nestabilnost u političkim strankama u BiH jer su rukovodstva amnestirana od odgovornosti, a članstvu su značajno reducirana statutarna prava, dok se o realizaciji programa govori nedovoljno u stranačkim organima i uglavnom se svodi na deklarativan pristup tokom predizborne kampanje kada je jedini cilj ulazak u vlast.
Dakle, Platforma ima šansu da u samom startu uz male temeljne inovacije učini velike praktične pomake na klišeiziranoj bh. političkoj sceni – te se očekuje afirmaciji inoviranih modela koji će omogućiti članovima i građanima da se aktiviraju na programima i projektima u skladu sa ličnim sposobnostima i afinitetima. Stoga žurba i nestrpljenje mogu biti kontraproduktivni jer ambicije ne smiju izlaziti iz okvira realnosti - koja je oblikovana kroz aktuelne društveno-političke fakte i odnose u Bosni i Hercegovini, a koji su često apsurdni, iracionalni i štetni.

Reformski put BiH
Mirsad Hadžikadić u javnim nastupima izlaže jedinstvenu i primamljivu viziju u kojoj Bosnu i Hercegovinu vidi kao zemlju blagostanja jer zbog raznovrsnosti vjere, kulture, načina života, prirodnih resursa i bogastva historije ima potencijal da postane ideal kojem druge države teže; ima ogromne kreativne kapacitete i može da omogući svojim građanima da postanu ono najbolje što mogu biti.
Bez sumnje da BiH ne traži mnogo a može dati mnogo svima – svojim građanima, Balkanu, Evropi i svijetu. Uz uspostavu pravnog sistema sa zakonima koji omogućavaju efikasno i funkcionalno društvo, veoma bi se brzo pravna država obračunala sa svima koji ne poštuju zakon i zloupotrebljavaju pozicije u strukturama društva i vlasti. Raznovrsnost koju bh. društvo kao multikonfesionalno i multikulturno ima kroz historijsko naslijeđe je bogastvo i ne bi smijelo da bude ono u šta se pretvorilo kroz aktuelne neodgovorne politike – briga i teret građanima BiH kojima se nameću podjele baš po vjerskim i kulturološkim linijama. Evidentno je da se savremeni svijet sve više isprepliće, da su sva društva na svijetu iz dana u dan sve više izmješana sa drugim kulturama, te da svi imaju puno toga da nauče od nas u pogledu života u multietničkim društvima. Zbog toga je od krucijalne važnosti na globalnom nivou da međunarodna zajednica učini dodatne napore i pomogle domaće konstruktivne i civilizirane snage da bi se Bosna i Hercegovina, prije svega, pravno i ekonomski reformisala u uređenu i samoodrživu državu gdje će se svi njeni građani osjećati sigurno i imati mogućnost da žive od svoga rada. Ustvari, međunarodna zajednica je preuzela tu obavezu sa potpisivanjem mirovnog sporazuma, i u tom pogledu od njih se očekuje da uklanjaju sve blokade koje ometaju i usporavaju evro-atlanski put Bosne i Hercegovine.



Međutim, i pored frustrirajuće šutnje i nedjelovanja uspavanog Visokog predstavnika, „Platforma za proges“ svoj fokus ne stavlja na kritiku drugih već svoje članove – ISKRE – usmjerava prema ličnoj odgovornosti prema društvu i dizanju državotvorne svijesti na veći nivo, da bi se u granicama naših mogućnosti i ličnim angažmanom svakodnevno doprinosilo općedruštvenom napretku. Od iskri se traži da budu primjer u predanom i nesebičnom radu na društvenom progresu i da sami budu ta promjena koju zagovaraju! Zaista je to nešto novo na bh. političkoj sceni jer se javno etablirao stav da su političke stranke adresa preko kojih se rješavaju lični problemi i ostvaraju osobne ambicije, a preko članstva u strankama se ostvaruju privilegije i izbjegava odgovornost.
Da idejotvorac „Platforme za progres“, prof. Hadžikadić, ima jasnu viziju Bosne i Hercegovine kao uređenog društva u kojoj će se svi osjećati sigurno i konforno najbolje svjedoče njegove riječi: „Sanjam o državi koja zna šta hoće i gdje hoće da ide; sanjam o državi u kojoj ćemo biti dovoljno snažni, ne da uzmemo tuđe već da odbranimo svoje; sanjam o državi u kojoj ćemo spojiti naš profesionalnalni odnos prema poslu i divan i živ odnos prema životu.“

Sarajevo, 3.1.2018. godine