Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Intervjui
Foto: Nihad Ibrahimkadić/AA
Dr. Jasmin Medić, naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu
DAN BIJELIH TRAKA: 30. APRILA 1992. SDS I JNA PREUZELI VLAST U PRIJEDORU, ZLOČINI POČELI PRIJE 31. MAJA, VEĆ TADA SU BILI FORMIRANI LOGORI
Procitaj komentar

Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 30. May 2024. 14:05:20
30. aprila Srpska demokratska stranka uz pomoć Jugoslavenske narodne armije preuzela vlast u Prijedoru

U Prijedoru je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za više od 550 žrtava još se traga, javlja Anadolu.

Građani Prijedora i dan danas se bore za izgradnju spomenika za 102 ubijene prijedorske djece. I nakon više od tri decenije to nije urađeno. U petak će u Prijedoru biti obilježen Dan bijelih traka. Naime, 31. maj 1992. godine obilježen je kao crn dan u historiji grada Prijedora.

Simbolika bijelih traka podsjeća na dane maja 1992. godine, tačnije na vrijeme kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru. Nakon toga su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Napad na Hambarine 23. maja

Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu, rodom je iz Kozarca, a na Korićanskim stijenama mu je ubijen otac. Govorio je o bijelim trakama, logorima na području Prijedoru, ali i napadima koji su počeli prije 31. maja.

"Vrlo je bitno naglasiti da je 30. aprila Srpska demokratska stranka uz pomoć Jugoslavenske narodne armije preuzela vlast u Prijedoru. Tada je na čelne pozicije u opštini postavila ljude iz Srpske demokratske stranke ili ljude koji su bili bliski SDS-u", rekao je Medić za Anadolu.

Podsjetio je i na to da je 21. i 22. maja 1992. godine donesena odluka o opštoj mobilizaciji srpskog stanovništva, a 23. maja je došlo do napada na selo Hambarine gdje je u apsolutnoj većini bilo bošnjačko stanovništvo.

"Nakon toga je, od 24. do 26. maja, napadnuto područje Kozarca, a u tom istom periodu su formirani logori Omarska, Trnopolje i Keraterm. Zatim, 27. maja dolazi do granatiranja sela Briševo, hrvatskog sela, a 30. maja je jedna grupa bosanskih patriota pokušala, nakon što su vidjeli šta se dešava bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu, da oslobodi Prijedor i da ga vrate izbornim pobjednicima iz 1990. godine", pojasnio je Medić.

U tome nisu uspjeli pa je 30. maja nastavljena kampanja "čišćenja". Tada je uslijedio napad na Stari grad, dio Prijedora gdje su također Bošnjaci bili u većini.

"Dan poslije je donesena odluka da građani Prijedora, a tu se mislilo na Bošnjake i Hrvate, na sve one koji nisu lojalni srpskim vlastima, okače na svoja domaćinstva bijele zastave i da prilikom kretanja gradom oko ruke nose bijele trake. Do 31. maja 1992. godine je nekoliko stotina Bošnjaka i Hrvata, naročito s područja Kozarca, ubijeno. Već su bili formirani logori i već su zabilježena ubistva u određenim logorima, naročito u Omarskoj. Dakle, ovaj narativ koji je danas aktuelan i u Bosni i Hercegovini da su zločini u Prijedoru počeli 31. maja je potpuno pogrešan. Potpuno je pogrešno da se tvrdi da su zločini u Prijedoru počeli 31. maja, jer parcepcija srpskih nacionalista želi da početak sukoba u Prijedoru predstavi kao 30. maj kada je navodno napadnut Prijedor od strane, kako oni kažu, muslimanskih i hrvatskih ekstremista", kazao je Medić.

Istakao je da su zločini počeli napadom na Hambarine 23. maja.

Kroz logore prošlo 30.000 Bošnjaka i Hrvata

Govoreći o logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm, naveo je da je prema dosadašnjim podacima, više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata s područja opštine Prijedora bilo zatočeno u tim logorima.

"Najveći broj zatočenika je bio u logoru Trnopolje i to govori izvještaj srpskog Crvenog krsta opštine Prijedor. U svom izvještaju 30. septembra 1992. godine naveo je da je u toku postojanja Trnopolja bilo zatvoreno 23.000 civila. Između 3.000 i 3.500 zatočenika je bilo u logorima Omarska i Keraterm. U periodu postojanja logora Omarska, od maja do konačnog raspuštanja 21. augusta 1992, prema dosadašnjim rezultatima istraživanja, ubijeno je 458 Bošnjaka i Hrvata. U istom periodu postojao je i logor Keraterm, koji je zvanično raspušten 6. augusta 1992, a prema dosadašnjim istraživanjima u njemu je ubijen 361 civil", podsjetio je Medić.

Logor Trnopolje je funkcionisao malo duže, do novembra 1992. godine.

"To je logor s najvećim brojem zatočenika u Bosni i Hercegovini - oko 23.000 civila. Iz tog logora su 21. augusta izvedeni logoraši i ubijeni na Korićanskim stijenama. S brojem ubijenih u logoru, doći ćemo do podataka o oko 250 ubijenih logoraša u Trnopolju, u tu brojku ubrajamo i ljude koji su izvedeni iz Trnopolja i ubijeni na Korićanskim stijenama", kazao je Medić.

Mišljenja je da se o Prijedoru u bh. javnosti skoro pa nikako nije govorilo do otkrivanja masovne grobnice Tomašica.

"Tako da je Dan bijelih traka i sva ta inicijativa ljudi koji to organizuju da se izgradi spomen-obilježne ubijenoj djeci u Prijedoru, ipak izazvala određenu pažnju. Međutim, to nije dovoljno. Prijedor je, možemo to da zaključimo nakon 32 godine, značajno zapostavljen u bh. javnosti. Zapostavljeni su i Zvornik, Foča, Rogatica, Bratunac, sve one opštine u kojima su počinjeni masovni zločini, a mogu slobodno da kažem s elementima genocida", naglasio je Medić.

I dalje negiranje bijelih traka

Dan bijelih traka se obilježava, međutim, problemi Bošnjaka na tom području su i dalje tu.

"Neke organizacije koje očito uživaju podršku vladajućih struktura u Prijedoru, negiraju bijele trake, negiraju da su Bošnjaci i Hrvati 1992. godine bili primorani da nose bijele trake oko ruke i ne uvažavajući svjedočenja ljudi. Imate svjedoke koji su morali da nose bijele trake, koji su o tome svjedočili i to je nesporna činjenica. I bilo kakva rasprava s negatorima bijelih traka vas dovodi u situaciju da se morate spustiti na njihov primitivni nivo, jer isti ti ljudi žele da negiraju i postojanje logora", kazao je Medić za AA.

Smatra da, uprkos svemu, Prijedor je u odnosu na mnoge druge opštine u bh. entitetu Republika Srpska, ipak napravio neki iskorak.

"Imate i određeni broj Srba koji žele to suočavanje s prošlošću, ne zabranjuje se obilježavanje bijelih traka, na neki način se ograničava, ali se ne zabranjuje. Međutim, ni to nije dovoljno. Jako mi je čudno da od 1992. do danas imate tako mali broj Srba iz Prijedora koji žele suočavanje s prošlošću. Prijedor je bio poznat po antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu i nepojmljivo mi je da se takvi zločini počine 1992. godine", rekao je Medić.

Njemu lično su bijele trake simbol onoga što je počinjeno u Prijedoru 1992. godine.

"Smatram da je dobro da bijela traka bude simbol zločina, nazovite to kako god hoćete, da li zločini, zločini protiv čovječnosti, genocid u Prijedoru. Ali isto tako moram da naglasim da je jako bitno reći da postoji ta predhistorija bijelih traka. Dakle, da su do odluke o bijelim trakama, počinjeni zločini u Kozarcu, da su već formirani logori, da je napadnuto Briševo, prijedorski Stari grad...", zaključio je Medić.

VRH



Ostali prilozi:
» ISLAM I ISLAMOFOBIJA
Eset Muračević | 22. June 2024 17:34
» SPOJ KULTURE I PROSVJETE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 21. June 2024 16:48
Ostali prilozi istog autora:
Bosnjackakucabanner.jpg
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif